Finansije i Osiguranje - Slovenija

Veća dobit u odnosu na prethodnu godinu rezultat je većih neto kamatnih i nekamatnih prihoda, navode iz banke. Neto kamate porasle su 24,8 posto, na 30,2 milijuna eura, a neto nekamatni prihod 4,4 puta, na 10,2 milijuna eura, navodi se u godišnjem izvješću koje je danas objavljeno na stranicama Ljubljanske burze.

"Godina 2023. ući će u slovensku gospodarsku politiku kao jedna od najtežih", napisao je u izvješću predsjednik uprave Borut Jamnik. Nastavljeno je usporavanje gospodarskog rasta, čemu je najviše pridonijelo usporavanje rasta osobne potrošnje i kontrakcija industrijske proizvodnje, što se događalo u situaciji još uvijek visoke inflacije, praćene rastom kamatnih stopa. Istodobno, Sloveniju su u kolovozu pogodile katastrofalne poplave i klizišta s velikim posljedicama na infrastrukturu, gospodarstvo i stambene jedinice, rekao je Jamnik, dodavši da se sve to snažno odrazilo na poslovanje SID banke u prošloj godini.

Na kraju 2023. neto krediti iznosili su ukupno 1,67 milijardi eura, što je jedan posto manje nego godinu ranije, uz strukturno povećanje udjela izravnog financiranja.

Najveći dio financiranja odvijao se izravno u obliku kredita trgovačkim društvima sa statusom državne potpore (osobito u okviru instrumenata financijskog inženjeringa) ili bez njega, sindiciranih kredita, kredita općinama i širem javnom sektoru, izvoznih kredita, projektno financiranje, uz različite oblike preuzimanja rizika i financijskih instrumenata kroz dva fonda SID banke.

Banka je iu 2023. godini ojačala svoje razvojne aktivnosti koje su se ponajviše ogledale u financiranju projekata tehnološkog razvoja, suradnji u pripremi i provedbi investicijskih i infrastrukturnih projekata i investicija, kao i uključivanju u projekte iz područja kružnog gospodarstva, zaštita okoliša i energetska učinkovitost. Istodobno, u sklopu provedbe interventne uloge i antikriznog financiranja, nastavljeno je i financiranje otklanjanja posljedica ukrajinske i energetske krize, navode iz banke.

Krediti klijentima koji nisu banke porasli su za 3,3 posto na 1,43 milijarde eura. Od toga su 86 posto krediti slovenskim nefinancijskim društvima, 15 posto krediti državnog sektora (osobito krediti općinama), a ostalo su krediti drugim financijskim organizacijama, stranim nefinancijskim društvima i krediti samostalnim poduzetnicima. U ovom području bilo je 835 suradnika.

Krediti bankama, koji uključuju kredite i depozite, na kraju godine iznosili su 259,2 milijuna eura, što je 24,7 posto manje nego na kraju 2022. Njihov udio u aktivi banke smanjen je s 12,3 posto u 2022. na 9,6 posto. posto u 2023. Na kraju godine 86 posto kredita bankama (bez depozita) činili su krediti slovenskim bankama, koje kao financijski posrednici prosljeđuju razvojna sredstva krajnjim primateljima, a 14 posto krediti stranim bankama za kreditiranje izvoznih poslova slovenskih poduzeća.